Evo nove godine i novog Rastoka!

Poštovani čitaoci, iz već ranije zakazanih obaveza nisam stigao pisati na ovom blogu.

Jel vam poznata ova izvlakuša?

Zadnji put sam je čuo od Nikole Špirića u parlamentu koji sam posjetio prije nekoliko dana.

Zanimljivo je to sve što se izdešavalo ove kalendarske godine u JOM-u. Veoma zanimljivo!

Došao je na čelo novi čovjek, super. Desilo se ono što sam nagovještavao i savjetovao da se desi u predhodnim postovima. Došlo je do promjene, napokon.

Na vrhu je nova struktura ljudi, pa redom:

- Direktor organizacije - Irfan Garić prof. tjelesnog i zdravstvenog odgoja

1. Financijski menadžer- Haris Ćostović apsolvent na ekonomiji
2. Projekt menadžer- Mirnes Mešinović dipl.ing.el.teh.
3. Administrator- Selena Subašić
4. Nadzorni odbor- Azemina Subašić, Emir Kotorić, Irnela Čolić

Uglavnom složen je jedan novi tim, sa novim ljudima, mnogim i nepoznat.

Osim Rastoka je urađen i projekat Omladinski Kulturni Centar u Jelahu (u zgradi na Šibovima), nastavljeno je sa radovima na Mini sportskom centru u Piljuzicima, aplicirani su i još neki drugi projekti kao što su:

Izgradnja ljetnikovaca pored Usore, Dani amaterskih umjetnosti, Ulična košarka, ...

Krenulo je optimistično i punom parom. Na OKC-u su odrađeni skoro svi radovi i uskoro bi mogao biti pušten u pogon. Naime za OKC su iskorišteni računari i oprema iz bivšeg Teledoma, također projekta JOM-a. Osim Teledomovog inventara bit će ubačen i inventar koji je u vlasništvu JOM-a i dijelova koji su priskrbljeni preko Edina Hasaničevića iz centra za pravnu pomoć raseljenih lica koji je zatvoren u Doboju. MZ Jelah i NK Borac su dali prostor na neograničeno vrijeme korištenja.

No, što se tiče Rastoka došlo je do krize unutar organizacije ali i opće ekonomske. Dug prenešen iz predhodne godine se metodom ogledala preslikao na ovu godinu te je ove godine ovoj novoj ekipi veoma teško napraviti nešto spektakularno još za male pare, koje su uvijek bile najveći problem.

Koliko sam upoznat razgovara se sa FM Jam-om (full) za promo Rastok, koji bi se trebao održati u Tešnju na gradini. Iz istih izvora saznajem da je pitanje gosta na glavnom Rastoku veoma upitno što se izbora tiče. Razmatra se prijedlog Damira Urbana čija cijena trenutno nije prihvatljiva za organizatore. Da spomenem i to da će ove godine najvjerovatnije Rastok biti jedan dan i to na poligonu. U prevodu, jedan prosječan koncert.

Sve ovo sam napisao zbog ove zadnje rečenice. Onakav festival se svede na jedan prosječan koncert. E to je urađeno sa Rastokom dragi moji. Ne mogu zamislit sebe da idem na festival koji traje jedan dan :) smiješno.

Toliko neafirmisanih bendova u BiH koji će doći svirati za prevoz i cugu. Organizovati što bolji kamp (improvizovati naravno, što je i poželjno), odraditi after dobar (nije obavezno da bude u Jelahu) i još masu stvari što će vratiti ugled Rastoka kao festivala koji promovira alternativu i urbani stil življenja bar 2 dana ako ne više.

Tnx. Čitamo se...

Hipotetička realnost

Ovdje ću pokušati da napišem svoje mišljenje. Da dođe do ljudi kojima je stalo ili žele to da čuju, do onih koji isto ili slično misle a izražavaju se na ovaj ili onaj način.

Pričamo o hipotetičkoj realnosti!

Realnost je vrlo rastegljiva i promjenljiva kategorija. Jedan događiaj na nivou individue ili grupe mjenja realnost. Da se preciznije izrazim, mjenja SADRŽAJ realnosti. Realnost kao pojam ili hipotetički konstrukt ostaje ista.

Vođeni ovom tezom bavit ćemo se različitim irealnim temama za Vas a dosta realnim i nadasve prirodnim za mene.

Počet ćemo jednom jednostavnom temom: Šta je realnost?

Ako postavimo klavir ispred table u jednoj osnovnoj školi. I zadamo zadatak mališanima da svako za sebe opiše šta vidi. Dobit ćemo onoliko različitih viđenja stvarnosti i onog što nas okružuje koliko je posmatrača.

Šta je tu realnost?
Realnost je u tom slučaju "Klavir". A svi ti opisi koje bi smo dobili su ustvari viđenja stvarnosti odnosno realnog stanja.
Imamo slijedeću situaciju u zemlji:
- Loša ekonomska situacija
- Nezaposlenost
- Glad
- Loša infrastruktura
- Loše školstvo,...

Ovo su činjenice zasnovane na brojnim domaćim i stranim istraživanjima. Postoje ljudi kojima nije loša ekonomska situacija, koji imaju posao, koji nisu gladni, koji putuju avionom, koji su se školovali u inostranstvu,...
Kada se želi utvrditi "šta je realnost" za grupu onda se vrši istraživanje nad više ljudi (što više to će rezultat biti precizniji) i na kraju podvlačenjem crte se donosit logičan zaključak.

Demokratija kao takva je vladavina naroda, tj. narod vlada, voljom većine se bira predstavnik koji će predstavljati zahtjeve, mišljenje, potrebe svojih birača.

Osnovna ljudska potreba je hrana.
Pa da analiziramo:

Hrana >Posao (obezbijediti hranu, stan i režije)>Liječenje, školstvo, infrasturktura (plaćanjem poreza radom na poslu, kupovinom hrane i plaćanjem režija).

Pa da nastavimo o vladavini naroda.
Vlast izabrana na izborima vrši istraživanje socijalnog i društvenog statusa stanovništva (utvrđivanje realnosti), zatim donosi logičan zaključak o realnom stanju u zemlji.
Na osnovu dobijenih parametara, tim stručnjaka (od kakavih bi vlada i trebala biti sastavljena) piše strategiju o riješavanju problema zasnovanih na istraživanju.

nastavit ću idem sad :)